Znate li sve moguće razloge zašto je uvijek dobro biti fit?
Svi znamo da je dobro biti fit, no znate li nabrojati barem 2-3 razloga koja stoje iza te teze? U nastavku članka pročitajte sve razloge zašto je dobro biti fit te koji bi vas trebali motivirati da poradite na svojem fitness statusu (ako dosad niste).
Kronične bolesti vodeći su uzrok smrti u modernom svijetu, a stručnjaci su suglasni – redovna fizička aktivnost je primarni čimbenik koji može smanjiti rizik od razvoja niza kroničnih bolesti, ali i olakšati stanje i upravljanje s bolešću osoba koje ih već imaju dijagnosticirane.
Uzmimo za primjer visok krvni tlak, visoke razine kolesterola u krvi, stalne bolove ili upalne procese – sve su to faktori rizika i simptomi niza kroničnih bolesti i stanja, a upravo redovna fizička aktivnost potvrđeno pozitivno utječe na smanjenje i regulaciju tih zdravstvenih stanja.
Primjerice, aerobni trening potvrđeno pomaže u prevenciji srčanih bolesti, a u slučaju postojećih markera srčanih bolesti, poput visokog kolesterola ili visokog krvnog tlaka, aktivnost umjerenog intenziteta zaustavit će daljnje komplikacije uzrokovane ovim stanjima, poput kardiovaskularnih bolesti ili infarkta.
Trening snage potvrđeno doprinosi izgradnji mišićne mase, ali i održavanju zdravlja zglobova, održavanjem mobilnosti i funkcionalnosti vježbača, neovisno o godinama. No, uz to, trening snage pomaže u smanjenju bolova uzrokovanih artritisom te doprinosi stabilizaciji razine glukoze u krvi kod osoba oboljelih od dijabetesa tipa 2.
Jednostavne vježbe fleksibilnosti poboljšavaju opseg pokreta u zglobovima te smanjuju rizik od padova i fraktura kod svih osoba. Dodatno, kod osoba oboljelih od artritisa, vježbe istezanja smanjuju bolove u zglobovima i sprječavaju pogoršanje stanja.
Fizička aktivnost je najbolji lijek!
Fizička aktivnost je čudesan lijek svima nam nadohvat ruke. Fizička aktivnost može poboljšati san, zaštititi i poboljšati funkciju mozga, razviti ili održati zdravlje kostiju, mišića, srca i drugih vezivnih tkiva te promicati zdrav imunološki sustav. Dodatno, kod fizički aktivnih osoba potvrđeno je brže zacjeljivanje rana, a radi jačega imuniteta opće ozdravljenje je brže nego u slučaju neaktivnih osoba.
Kad se govori o zdravlju mozga, fizička aktivnost potiče oslobađanje brojnih čimbenika koji štite neurone, poboljšavaju oporavak od ozljeda i poboljšavaju integritet krvno-moždane barijere. Krvno-moždana barijera je skupina krvnih žila koje kontroliraju što se transportira iz krvi u mozak, osiguravajući da toksini, patogeni i upalni faktori ostanu vani, a korisne stanice i molekule uđu unutra.
Sve navedeno iznimno je bitno u borbi protiv kroničnih bolesti. Naime, neuronska oštećenja i upalni procesi u mozgu vidljivi su kod osoba koje boluju od multiple skleroze te Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.
Ako želimo biti precizni – ne postoji stanje u kojem fizička aktivnost neće pomoći. Ipak, ukoliko imate bilo kakav zdravstveni problem, prije početka aktivnosti se posavjetujte sa svojim liječnikom i specijalistom.
Fizička aktivnost pomaže u borbi protiv pretilosti i bolesti povezanih s prekomjernom težinom
Nekoliko je razloga zašto redovna fizička aktivnost pomaže u borbi protiv pretilosti. Definirana kroz indeks tjelesne mase (BMI) od 30 ili više, pretilost je kronično stanje koje pogađa sve veći broj ljudi i u Hrvatskoj je u zadnjih nekoliko godina u stalnom porastu. Prema podacima Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj debljinu ima 20,3 7% odraslog stanovništva, 20,14 % muškaraca i 20,60 % žena, od čega u dobi od 45 do 54 godine 27,85 % muškaraca i 32,82 % žena.
U odrasloj populaciji u Hrvatskoj među osobama s pozitivnom anamnezom moždanog udara prekomjernu tjelesnu masu ima 66 % muškaraca i 75 % žena, među osobama s povišenim krvnim tlakom 78 % muškaraca i 74 % žena, a među osobama sa šećernom bolesti tipa 2 79 % muškaraca i 84 % žena.
Jedan od prvih koraka u prevenciji bolesti povezanih s debljinom svakako je kretanje. Čak i male promjene u životnom stilu, u obliku svakodnevnih šetnji u trajanju od 30-ak minuta mogu značajno doprinijeti boljem zdravstvenom stanju i regulaciji tjelesne težine.
Kod pretilih osoba, navodi studija (Garber), fizička aktivnost može smanjiti rizik od razvoja srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2, nekih vrsta karcinoma, depresije, anksioznosti i drugih bolesti. Za većinu pretilih osoba, regulacija tjelesne težine je dio plana poboljšanja općeg zdravstvenog stanja, a redovna fizička aktivnost je komponenta koja će olakšati ostvarenje toga plana.
Fizička aktivnost pomaže u smanjenju bolova uzrokovanih fibromialgijom i poboljšava funkcionalnost oboljelih
Fibromialgija je kronična bolest koju karakteriziraju stalni bolovi i neprekidan osjećaj umora, a traje, u većini slučajeva, cijeli život. Uz bolove i umor, oboljeli bilježe i simptome poput glavobolja, problema sa spavanjem i depresije.
Osobe koje boluju od ove bolesti mogu profitirati od vježbanja jer se pokazalo da redovna fizička aktivnost smanjuje bolna stanja. Aerobne vježbe, trening snage, vježbe istezanja ili vježbe ravnoteže pokazale su se pozitivnima u smanjenju bolova i tegoba oboljelih od fibromialgije.
Osvrtna studija koja je sublimirala podatke 13 ranije provedenih kliničkih istraživanja (Bidonde i sur.) pokazala je da aerobne aktivnosti značajno poboljšavaju kvalitetu života smanjujući intenzitet bolova, poboljšavajući fizičke funkcije te smanjujući krutost u zglobovima i umor osoba oboljelih od fibromialgije.
Fizička aktivnost pomaže oboljelima od dijabetesa u regulaciji razine šećera u krvi
Oboljelima od dijabetesa redovna fizička aktivnost je važna radi održavanja bolesti pod kontrolom te onemogućavanja razvoja drugih komplikacija povezanih s ovom bolešću. Redovna fizička aktivnost pomaže u kontroli i regulaciji razine glukoze u krvi kod osoba s dijabetesom tipa 2 (fizička aktivnost poboljšava osjetljivost na inzulin ili sposobnost hormona da spuste razine glukoze u krvi), što pomaže i u regulaciji tjelesne težine.
Bolja kontrola razine glukoze, poboljšana osjetljivost na inzulin te zdravija tjelesna težina utječu na smanjenje rizika od drugih bolesti uzrokovanih dijabetesom, poput hipertenzije, srčanih bolesti i visokog krvnog tlaka.
Fizička aktivnost pomaže u regulaciji simptoma bolesti srca te sprječava njihovo pogoršanje
Fizička aktivnost igra važnu ulogu u borbi i prevenciji srčanih bolesti. Studija koju su proveli Winzer i sur. proučavala je utjecaj fizičke aktivnosti na prevenciju i liječenje bolesti koronarnih arterija (CAD).
Kako stoji u zaključku studije, redovna fizička aktivnost smanjuje simptome ove bolesti, poboljšava cirkulaciju kroz srce te smanjuje smrtnost. Povećana cirkulacija kisika koja dolazi od treninga koji poboljšava protok krvi, sprječava nakupljanje plaka u arterijama što dovodi do komplikacija CAD.
No, ako imate markere srčanih bolesti i odlučili ste krenuti s treningom, prije svega se posavjetujte sa svojim liječnikom. Također, važno je da krenete postupno, a u slučaju kratkoga daha, bolova ili neugode u prsima, uzmite pauzu i odmorite te se posavjetujte s liječnikom o nastavu aktivnosti.
Fizička aktivnost omogućava zdravo starenje, i kod zdravih i kod pojedinaca s kroničnim bolestima
Kako smo rekli na početku, fizička aktivnost je dobra za sve, od osoba koje su potpuno zdrave do onih s različitim kroničnim bolestima. Studija koju su proveli Robinson i sur. pokazala je da visokointenzivni aerobni trening doprinosi usporavanju znakova starenja na staničnoj razini.
Naime, aktivnost je doprinijela poboljšanju aerobnog kapaciteta (funkcije pluća) te funkcije mitohondrija u skeletnim mišićima (opadanje funkcija mitohondrija povezano je s gubitkom mišićne mase kod starijih osoba).
Svakako se prije početka provedbe fizičke aktivnosti posavjetujte sa svojim liječnikom. Kombinacija aktivnosti različite vrste optimalna je radi opsega benefita koje će vježbač u tom slučaju iskoristiti.
Naime, trening snage je izvrstan način održavanja mišićne mase i jakosti, dok aerobna aktivnost doprinosi zdravlju kardiovaskularnog sustava te održavanju aerobno kapaciteta i pravilnom radu pluća. Uz sve to, vježbe istezanja doprinose fleksibilnosti, povećavaju opseg pokreta te poboljšavaju ravnotežu, što je posebno važno u starijoj dobi.
Zaključak
Biti fit uvijek je dobro, bez obzira jeste li muško ili žensko, mlađe ili starije dobi, zdravi ili imate neku bolest. Održavanje organizma fit ima niz pozitivnih učinaka na održavanje zdravlja, ali i poboljšanje ili barem zadržavanje postojećeg stanja u slučaju kroničnih bolesti uz usporavanje napredovanja bolesti, pa se svima savjetuje da nađu neku vrstu aktivnosti (ili više njih) te je provode redovito.
U slučaju postojanja neke kronične bolesti, oko treninga i intenziteta se posavjetujte s liječnikom i budite aktivni u skladu sa svojim zdravstvenim mogućnostima.
U svakom slučaju, uvijek budite fit i neka vam to uvijek bude životni prioritet!
Izvori:
- Garber, CE, FACSM, FAHA, FNAK. The Health Benefits of Exercise in Overweight and Obese Patients. Current Sports Medicine Reports: August 2019 – Volume 18 – Issue 8 – p 287-291.
- Bidonde J, Busch AJ, Schachter CL, i sur. Aerobic exercise training for adults with fibromyalgia. Cochrane Database Syst Rev. 2017 Jun 21;6(6):CD012700.
- Winzer EB, Woitek F, Linke A. Physical Activity in the Prevention and Treatment of Coronary Artery Disease. J Am Heart Assoc. 2018;7(4):e007725. Published 2018 Feb 8.
- Robinson MM, Dasari S, Konopka AR, i sur. Enhanced Protein Translation Underlies Improved Metabolic and Physical Adaptations to Different Exercise Training Modes in Young and Old Humans. Cell Metab. 2017 Mar 7;25(3):581-592.
Autorica: Zorana Jagodić, prof.
